Rovinj Rovigno

Rovinj od 16. do 19. stoljeća

Uskoci su, napadajući mletačke posjede, u dva navrata (1579. i 1599.) prodrli u grad, opustošili ga i zapalili.
Pred prodorima Turaka obalni dijelovi Istre bivaju naseljeni izbjeglicama iz središnje Istre, Bosne, Dalmacije pa čak iz Grčke i Albanije, te broj stanovnika u Rovinju naglo raste. A bilo je naseljavanja i iz sjeverne Italije. Grad 1595. ima 2800 stanovnika, 1650. oko 5000, 1741. 7966 a 1775. čak 13788. Otud i tipično graditeljstvo starogradske jezgre: kuće se dižu u visine, zbijene jedna do druge, naslanjajući se na gradske zidine. U svakoj sobi, koja ima svoj dimnjak, živi po jedna obitelj.
Rovinj je bio važna pomorska luka trgovačkim brodovima na putu od Bliskog istoka ka Veneciji a rovinjski su se mornari isticali vještinom i hrabrošću. Dokazali su se u bitkama koje su Mleci vodili protiv Turaka u XVI.st te u kandijskom ratu 1648.g. Rovinjski su piloti (peoti) provodili trgovačke brodove sjevernim Jadranom i venecijanskom lagunom. Trojica od 12 rovinjskih kapetana ratnih brodova bivaju odlikovana ordenom Viteza sv. Marka. Po jednom od njih nazvan je jedan od središnjih uspona starog grada Garzotto.
U vrijeme sukoba sa Turcima, Venecija pomaže izgradnju fortifikacija, te su u gradu utvrđuju bedemi: 1563.g. Porton del Ponte, 1590. restaurira se i učvršćuje Portizza (Sotto muro ili Pod zidom).
Godine 1650. opadanjem opasnosti od uskočkih napada, grad se širi na područje izvan zidina na samom otoku ali i nasuprot njega, na kopnu, uz padinu na kojoj se smjestio franjevački samostan. Kanal i mali most postali su zapreka u komunikaciji sa zaleđem, pa je kanal 1763.g. zatrpan a Rovinj postao grad na poluotoku.
U XVII. i XVIII.st. Rovinj je bio najjači brodograđevni, ribarski i pomorski centar Istre (flota jedrenjaka), te najvažniji izvor za vađenje bijelog i sivog kamena.
Kako Serenissima samo naoko poštuje autonomnost grada, već crpi stanovništvo velikim nametima, oštrim propisima u trgovini i carini, Rovinj postaje najveće gnijezdo krijumčara a organizira i mnoge pobune nakon kojih slijede mletačke intervencije: 1767., 1769., 1774., i 1780. godine.
Kada Austrija, 1719., proglašava Rijeku i Trst slobodnim lukama situacija se za Rovinj, dotad jedan od vodećih pomorskih gradova na zapadnoj obali Istre pogoršva.
Veliko vijeće Mletačke republike abdicira 12.svibnja 1797.g. a u Rovinju se stabilizira demokratska vladavina kad gradom upravlja 18 zastupnika izabranih na skupštini. Ta se samouprava održala za vrijeme kratke austrijske vladavine do 1805. a i za vrijeme francuske vladavine -  Napoleonovih ilirskih provincija - Provinces Illyriennes, od 1809 - 1813.
Godine 1813. Austrijanci, ponovno na vlasti, ruše sve napoleonove zakone i ukidaju ilirske institucije. Rovinj, kojem je 1821. potvrđen status grada, između 1825. i 1860. pripada istarskom okružju, koje je, Carskim patentom od 26. veljače 1861.g., postalo samostalna pokrajina sa statusom markgrofovije i svojom Zemaljskim saborom. Istra je bila podijeljena na kotarske kapetanate, odnosno sudske kotare među kojima i rovinjski.
Za vrijeme austrougarske vladavine Rovinj se razvija u industrijskom, pomorskom i kulturnom smislu. Razvoj se očituje i u stvaranju boljih uvjeta življenja u gradu: sagrađen je cijeli pojas od brežuljka sv. Franje do današnje Tvornice duhana.

 

Turistička zajednica grada Rovinja Rovigno
Pina Budicina 12
52210 Rovinj
Tel.: ++385/52/811-566
Tel.: ++385/52/813-469
Fax: ++385/52/816-007
tzgrovinj@tzgrovinj.hr

Copyright Turisitčka zajednica grada Rovinja 2001-2012. Sva prava pridržana. Mobile site

Info za iznajmljivače Natječaji, pozivi, obavijesti
Video Rovinj
Panoramska šetnja
Karta grada
Vremenska prognoza
Preračunavanje tečaja